1. 
Zahtjev za prethodnu odluku koji je predmet ovog postupka odnosi se na tumačenje članka 4. stavka 1. točke (b) Direktive 2008/95/EZ ( 2 ) i upućen je u okviru spora koji se odnosi na odbijanje prigovora koji je istaknulo društvo BGW Beratungs‑Gesellschaft Wirtschaft mbH, prije BGW Marketing- & Management‑Service GmbH (u daljnjem tekstu: BGW), protiv registracije Deutsches Patent- und Markenamta (u daljnjem tekstu: DPMA) verbalnog žiga „BGW Bundesverband der deutschen Gesundheitswirtschaft“.
I – Pravni okvir

2.
Direktivom 2008/95, koja je stupila na snagu 28. studenoga 2008., provedena je kodifikacija Direktive 89/104/EEZ ( 3 ).

3.
Članak 3. stavak 1. točke (b) i (c) Direktive 2008/95, pod naslovom „Razlozi za odbijanje ili proglašavanje žiga ništavim“, određuje:
„1.   Neće se registrirati ili, ako su registrirani, mogu se proglasiti ništavim:
[…]
(b)
znakovi koji nemaju razlikovni karakter;
(c)
žigovi koji se sastoje isključivo od oznaka [znakova] ili podataka koji u trgovini mogu služiti za označivanje vrste, kakvoće, količine, namjene, vrijednosti, zemljopisnog podrijetla ili vremena proizvodnje ili pružanja usluge ili za označivanje drugih karakteristika proizvoda i usluga;
[…]“

4.
Članak 4. stavak 1. točke (a) i (b) Direktive 2008/95, pod naslovom „Daljnji razlozi za odbijanje ili proglašavanje žiga ništavim vezano za sukobe s ranijim pravima“, predviđa:
„1.   Žig neće biti registriran ili, ako je registriran, može se proglasiti ništavim:
(a)
ako je istovjetan ranijem žigu, a proizvodi ili usluge za koje je žig prijavljen ili registriran istovjetni su proizvodima ili uslugama za koje je raniji žig zaštićen;
(b)
ako zbog njegove istovjetnosti ili sličnosti s ranijim žigom i istovjetnosti ili sličnosti proizvoda ili usluga postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu; vjerojatnost zablude uključuje vjerojatnost dovođenja u vezu s ranijim žigom.“
II – Glavni postupak, prethodno pitanje i postupak pred Sudom

5.
Činjenice iz kojih proizlazi spor u glavnom postupku, koje se navode u odluci kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku, mogu se sažeti kako slijedi.

6.
Verbalni žig „BGW Bundesverband der deutschen Gesundheitswirtschaft“ (u daljnjem tekstu: kasniji žig) registriran je 11. prosinca 2006. u registar DPMA‑a za proizvode obuhvaćene razredima 16., 35., 41. i 43. u smislu Nicanskog sporazuma o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga radi registracije žigova od 15. lipnja 1957., kako je izmijenjen i dopunjen ( 4 ). Prigovor na tu registraciju istaknut je na temelju njemačkog verbalnog i figurativnog žiga prikazanog u nastavku:
koji je od 21. srpnja 2004. registriran za proizvode i usluge obuhvaćene razredima 16., 35. i 41. u smislu navedenog Nicanskog sporazuma (u daljnjem tekstu: raniji žig) ( 5 ).

7.
Odlukom od 2. listopada 2009. odjel za žigove razreda 44. DPMA‑a djelomično je poništio kasniji žig i odbio prigovor u preostalom dijelu, nakon što je utvrdio vjerojatnost dovođenja u zabludu u pogledu suprotstavljenih žigova. Na temelju pravnog lijeka koji je podnio nositelj kasnijeg žiga, ta je odluka ukinuta odlukom odjela za žigove razreda 44. DPMA‑a od 9. siječnja 2012. jer se nije dokazala uporaba ranijeg žiga radi zadržavanja stečenih prava.

8.
BGW je pred Bundespatentgerichtom tužbu podnio za poništenje navedene odluke od 9. siječnja 2012.

9.
Taj sud, na temelju dokaza koje mu je podnio BGW, smatra da se dokazala uporaba ranijeg žiga radi zadržavanja stečenih prava, barem što se tiče „tiskarskih proizvoda“ i usluga „oglašavanja“, „organiziranja seminara“ i „organiziranja natjecanja“ jer se te usluge pružaju ponajprije poduzetnicima iz zdravstvenog sektora, osobito optičarima i prodavačima slušnih aparata. Zaključuje da suprotstavljeni žigovi obuhvaćaju istovjetne proizvode, odnosno tiskarske proizvode i usluge koje su dijelom istovjetne, a dijelom slične.

10.
Što se tiče sličnosti suprotstavljenih žigova, sud koji je uputio zahtjev smatra da ukupnim dojmom ranijeg žiga dominira isključivo niz slova „BGW“, dok je figurativni element tog žiga u vizualnom pogledu zanemariv , a u fonetskom smislu nema nikakve važnosti. Ukupnim dojmom kasnijeg žiga dominira isti niz slova. Prema mišljenju suda koji je uputio zahtjev, koji se u tom pogledu oslanja na sudsku praksu Bundesgerichtshofa, sintagma „Bundesverband der deutschen Gesundheitswirtschaft“ („Savezno udruženje njemačkih zdravstvenih poduzetnika“), koja se nalazi u kasnijem žigu, ima opisni karakter i nema nikakav razlikovni karakter. Naime, tom se sintagmom samo naznačuje da predmetne proizvode i usluge nudi udruženje poduzetnika iz zdravstvenog sektora koje djeluje u cijeloj zemlji a da se pritom ne omogućuje točna identifikacija komercijalnog podrijetla tih proizvoda i usluga. U svakom slučaju, Bundespatentgericht smatra, neovisno o ocjeni navedene sintagme, da je potrebno priznati da niz slova „BGW“ u kasnijem žigu ima barem nezavisnu razlikovnu ulogu u smislu presude Medion (C‑120/04, EU:C:2005:594). Stoga, prema mišljenju tog suda, kada se relevantna javnost suoči s tim žigom na tržištu, prepoznat će raniji žig jer je jedina razlika u tome što će akronim „BGW“, koji sam po sebi nema značenje, biti pojašnjen eksplikativnom (opisnim) podatkom „Bundesverband der deutschen Gesundheitswirtschaft“.

11.
U tim okolnostima sud koji je uputio zahtjev zaključuje, navodeći presudu AMS/OHIM – American Medical Systems (AMS Advanced Medical Services) (T‑425/03, EU:T:2007:311), da nema nikakve sumnje da, što se tiče proizvoda i usluga navedenih u točki 9. ovog mišljenja, u pogledu suprotstavljenih žigova postoji vjerojatnost dovođenja u zabludu relevantne javnosti.

12.
Međutim, taj sud procjenjuje da ne može odlučiti u tom smislu zbog presude Strigl i Securvita (C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147), u kojoj je Sud smatrao da članak 3. stavak 1. točke (b) i (c) Direktive 2008/95 treba tumačiti na način da se primjenjuje na verbalni žig sastavljen od opisne sintagme i niza slova koji sam po sebi nije opisan ako ga relevantna javnost, s obzirom na to da se sastoji od prvog slova svake riječi te sintagme, prepoznaje kao kraticu navedene sintagme i tako se predmetni žig kao cjelina može tako shvatiti kao kombinacija opisnih podataka ili kratica. Osim toga, Bundespatentgericht podsjeća da se u točki 38. te presude pojašnjuje da niz slova sastavljen od prvih slova riječi od kojih se sastoji sintagma, za razliku od nje, ima samo akcesornu ulogu. Međutim, prema mišljenju tog suda, ne može se priznati da element složenog žiga, u ovom slučaju niz slova „BGW“ u kasnijem žigu, koji se prepoznaje kao akronim, ima dominantan karakter ili barem nezavisnu razlikovnu ulogu ako taj element u tom žigu ima samo akcesornu ulogu.

13.
Činjenica da se presuda Strigl i Securvita (C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147) odnosila na razloge za odbijanje registracije u smislu članka 3. Direktive 2008/95 ne opravdava, prema mišljenju Bundespatentgerichta, drukčiju ocjenu u glavnom postupku, u kojem se, naprotiv, radi o dodatnom razlogu za odbijanje iz članka 4. stavka 1. točke (b) te direktive. Prema mišljenju tog suda, drukčije bi bilo samo kad bi se činjenica da se raniji žig stvarno upotrebljava na tržištu mogla uzeti u obzir prilikom ocjene ukupnog dojma kasnijeg žiga, što je Sud isključio osobito u presudama Calvin Klein Trademark Trust/OHIM (C‑254/09 P, EU:C:2010:488, t. 53. i 58.) i Ferrero/OHIM (C‑552/09 P, EU:C:2011:177, t. 58.).

14.
U tim je okolnostima Bundespatentgericht odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeće prethodno pitanje:
„Treba li se članak 4. stavak 1. točka (b) Direktive 2008/95/EZ tumačiti na način da se u slučaju istovjetnih i sličnih proizvoda i usluga može smatrati da postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu ako razlikovni niz slova koji obilježava raniji verbalni ili figurativni znak prosječne razlikovnosti bude preuzet u kasniji verbalni znak treće strane na način da se tome nizu slova doda opisna kombinacija riječi koja se na njega odnosi i taj niz slova pojašnjava kao kraticu opisnih riječi?“

15.
Samo su Europska komisija i Republika Poljska podnijele pisana očitovanja. Oslanjajući se na uvelike usklađene argumente, predlažu potvrdan odgovor na prethodno pitanje.
III – Analiza

16.
S obzirom na to da sud koji je uputio zahtjev u bitnome pita o zaključcima koje treba izvući iz presude Strigl i Securvita (C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147) radi ocjene sličnosti suprotstavljenih žigova u glavnom postupku, potrebno je najprije ukratko podsjetiti na sadržaj te presude (odjeljak A), a zatim odrediti njezin doseg i ocijeniti njezinu važnost za ishod glavnog postupka (odjeljak B). Zatim ću podsjetiti na kriterije na temelju kojih treba ocijeniti sličnost suprotstavljenih žigova radi utvrđivanja eventualne vjerojatnosti zablude u smislu članka 4. stavka 1. točke (b) Direktive 2008/95 (odjeljak C).
A – Presuda Strigl i Securvita

17.
U spojenim predmetima u kojima je donesena presuda Strigl i Securvita (C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147) dvama zahtjevima za prethodnu odluku, upućenima u okviru dvaju postupaka, od kojih se jedan odnosi na registraciju znaka „Multi Markets Fund MMF“ kao verbalnog žiga, a drugi na zahtjev za poništenje u pogledu verbalnog žiga „NAI – Der Natur‑Aktien‑Index“, Bundespatentgericht je pitao Sud primjenjuju li se razlozi za odbijanje predviđeni u članku 3. stavku 1. točkama (b) i/ili (c) Direktive 2008/95 na verbalni žig sastavljen od opisne sintagme i niza slova koji sam po sebi nije opisan, ali se sastoji od početnih slova riječi u toj sintagmi.

18.
U toj presudi Sud je na temelju utvrđenja suda koji je uputio zahtjev najprije naveo da se znakovi o kojima se radi u glavnim postupcima sastoje, s jedne strane, od sintagme koja u trgovini označava „vrstu usluga kao i njihove određene karakteristike“ koje treba smatrati opisom karakteristika ponuđenih usluga, u smislu članka 3. stavka 1. točke (c) Direktive 2008/95 i, s druge strane, od niza slova koji zasebno nema opisni karakter u smislu te odredbe jer, kao takav, ne može „označavati bilo kakvu karakteristiku predmetnih usluga“ ( 6 ).

19.
Nadalje, nakon što je u točkama 30. i 31. navedene presude podsjetio na ciljeve razloga za odbijanje registracije predviđenih člankom 3. stavkom 1. točkama (b) i (c) Direktive 2008/95, Sud je ocijenio znakove o kojima se radi u glavnim postupcima u njihovoj cjelini. U tom pogledu, Sud je istaknuo da tri velika slova koja se nalaze u svakom od tih znakova, odnosno „MMF“ i „NAI“, predstavljaju početna slova sintagmi kojima su pripojena i da „[su] sintagma i niz slova u svakom slučaju namijenjeni tomu da se uzajamno pojašnjavaju i da naglase vezu koja postoji među njima“, a pritom je svaki niz slova „osmišljen kako bi ojačao percepciju sintagme od strane javnosti te pojednostavnio njezinu uporabu i olakšao pamćenje te sintagme“, a da je u tom pogledu najmanje važno prethodi li niz slova sintagmi ili slijedi nakon nje ( 7 ).

20.
Konačno, Sud je pojasnio da, ako bi relevantna javnost nizove slova o kojima se radi u glavnim postupcima prepoznavala kao kratice sintagmi kojima su pripojene, ti nizovi slova „ne [bi mogli] imati prednost pred zbrojem svih elemenata žiga u njegovoj cijelosti, i to čak i ako [bi se moglo] smatrati da sami po sebi imaju razlikovni karakter“. Naprotiv, prema mišljenju Suda, koji u tom pogledu upućuje na točku 56. mišljenja nezavisnog odvjetnika ( 8 ), takvi nizovi imaju samo „akcesoran položaj“ u odnosu na sintagmu kojoj su pripojeni ( 9 ).
B – Doseg presude Strigl i Securvita i njezina važnost za ishod glavnog postupka

21.
Sud koji je uputio zahtjev procjenjuje da je dužan primijeniti načela koja je Sud uspostavio u presudi Strigl i Securvita (C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147) kako bi ocijenio sličnost suprotstavljenih žigova u glavnom postupku. Taj se zaključak temelji na dvjema pretpostavkama, odnosno, s jedne strane, da kasniji žig u svojoj cijelosti ima opisni karakter i, s druge strane, da se ocjena ukupnog dojma koji žig može ostaviti na relevantnu javnost ne može promijeniti ovisno o tome je li potrebno utvrditi postojanje apsolutnog ili relativnog razloga („daljnjeg“, u skladu s tekstom Direktive 2008/95) za odbijanje registracije.

22.
Ne dovodeći u pitanje valjanost tih pretpostavki, ipak smatram da su potrebna pojašnjenja koja slijede.
1. Pretpostavka prema kojoj kasniji žig ima opisni karakter

23.
Kriteriji na temelju kojih je potrebno ocijeniti postoji li razlog za odbijanje registracije predviđen člankom 3. stavkom 1. točkom (c) Direktive 2008/95 ili istovjetni razlog predviđen člankom 7. stavkom 1. točkom (c) Uredbe br. 207/2009 ( 10 ) već su odavno utvrđeni sudskom praksom Suda i Općeg suda s obzirom na opći interes na kojem se temelji taj razlog za odbijanje, odnosno za sprečavanje da znakovi ili podaci iz tih odredbi budu rezervirani samo za jednog poduzetnika zbog njihove registracije kao žiga ( 11 ). Tako je potvrđeno da se ocjena opisnog karaktera znaka može provesti samo, s jedne strane, u odnosu na proizvode ili usluge o kojima je riječ i, s druge strane, u odnosu na percepciju ciljane javnosti, koju čine potrošači tih proizvoda ili tih usluga ( 12 ). Pojašnjeno je i da su znakovi ili podaci navedeni u gore navedenim odredbama oni koji u normalnoj uporabi s gledišta ciljane javnosti mogu služiti za označavanje proizvoda ili usluge za koje je registracija zatražena, bilo izravno, bilo navođenjem jednog od njihovih bitnih obilježja ( 13 ), i da je, kako bi neki znak potpao pod zabranu iznesenu u tim odredbama, potrebno da ima dovoljno izravnu i konkretnu prirodnu vezu s predmetnim proizvodima ili uslugama, koja omogućuje relevantnoj javnosti da odmah i bez drugog promišljanja opazi opis kategorije predmetnih proizvoda ili usluga, ili jedno od njihovih obilježja ( 14 ). Iako je sud Europske unije često strogo primjenjivao navedene kriterije ( 15 ), ostaje činjenica da se registracija znaka može odbiti zbog njegova opisnog karaktera samo ako je razumno predvidjeti da će ga dotične osobe stvarno prepoznati kao opis jedne od „karakteristika“ proizvoda ili usluga za koje se zahtijeva registracija, odnosno njihovo „obilježje koje dotične osobe lako prepoznaju“ ( 16 ).

24.
U kojoj su mjeri gore opisani kriteriji ispunjeni kad je riječ o sintagmi „Bundesverband der deutschen Gesundheitswirtschaft“, koja je sastavni dio kasnijeg žiga? S obzirom na opis proizvoda i usluga za koje je taj žig registriran ( 17 ), čini se da oni samo djelomično pripadaju zdravstvenom sektoru, koji se, uostalom, najčešće shvaća u širem smislu kao „fitness“ ( 18 ), ili da su posebno namijenjeni tom sektoru, tako da se može postaviti legitimno pitanje ima li predmetna sintagma, kao što se to zahtijeva sudskom praksom navedenom u prethodnoj točki, „dovoljno izravnu i konkretnu vezu“ s tim proizvodima i uslugama koja omogućuje relevantnoj javnosti „da odmah i bez drugog promišljanja opazi“ opis kategorije navedenih proizvoda i usluga ili jedno od njihovih obilježja.

25.
Kao što sam to naveo u točki 10. ovog mišljenja, Bundespatentgericht o opisnom karakteru elementa „Bundesverband der deutschen Gesundheitswirtschaft“ u kasnijem žigu zaključuje na temelju razmatranja da sintagme kojima se samo naznačuje da predmetne proizvode i usluge nudi subjekt koji djeluje u određenom sektoru (u slučaju kasnijeg žiga, udruženje poduzetnika koje djeluje u zdravstvenom sektoru) po samoj svojoj naravi imaju opisni karakter. Međutim, taj zaključak, prema obrazloženju suda koji je uputio zahtjev, treba shvatiti na način da se ne odnosi na sve proizvode i usluge za koje je kasniji žig registriran, kao što su navedeni u opisu iz bilješke 4. ovog mišljenja, nego samo na proizvode i usluge ovdje suprotstavljenih žigova koji bi se konkretno mogli pojaviti na tržištu, kao što ih je ograničio sud koji je uputio zahtjev, odnosno „tiskarske proizvode“ i usluge „oglašavanja“, „organiziranja seminara“ i „organiziranja natjecanja“, „koje se pružaju poduzetnicima iz zdravstvenog sektora, osobito optičarima i prodavačima slušnih aparata“.

26.
Stoga se može postaviti pitanje je li kasniji žig, kao i žigovi o kojima se radi u glavnim postupcima u kojima je donesena presuda Strigl i Securvita (C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147), obuhvaćen razlogom za odbijanje registracije ili proglašavanje žiga ništavim iz članka 3. stavka 1. točke (c) Direktive 2008/95, kako ga Sud tumači i primjenjuje u toj presudi. Ako negativan odgovor na to pitanje ne bi sam po sebi isključio važnost utvrđenja Suda u presudi Strigl i Securvita (C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147) za ishod glavnog postupka, ipak bi bio protiv potpunog usklađivanja glavnih postupaka u kojima je donesena ta presuda i postupka koji je u tijeku pred sudom koji je uputio zahtjev.
2. Pretpostavka prema kojoj se ocjena ukupnog dojma koji žig može ostaviti na relevantnu javnost ne može promijeniti ovisno o tome je li potrebno utvrditi postojanje apsolutnog ili relativnog razloga za odbijanje registracije

27.
Iz ustaljene sudske prakse proizlazi da se i ocjena opisnog i razlikovnog karaktera znaka kao i ocjena postojanja vjerojatnosti dovođenja u zabludu među znakovima mora provesti uzimajući u obzir iste parametre, odnosno, s jedne strane, predmetne proizvode i/ili usluge te, s druge strane, percepciju relevantne javnosti ( 19 ). Osim toga, u obama slučajevima, kad je riječ o složenim znakovima, ocjenu valja provesti uzimajući u obzir ukupan dojam koji oni ostavljaju ( 20 ). Ispitivanje postojanja apsolutnih razloga za odbijanje i relativnih razloga za odbijanje, u smislu članka 3. stavka 1. točaka (b) i (c) i članka 4. stavka 1. točke (b) Direktive 2008/95 (kao i odgovarajućih odredbi Uredbe br. 207/2009), stoga se provodi na temelju zajedničkih elemenata.

28.
Međutim, potrebno je istaknuti, s jedne strane, da su ciljevi tih odredbi drukčiji i da se one odnose na zaštitu različitih interesa. Stoga, što se tiče članka 3. stavka 1. točke (c) Direktive 2008/95 [i članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe br. 207/2009], Sud je pojasnio da se opći interes na kojemu se temelji ta odredba sastoji u tome da se osigura da se opisnim znakovima jedne ili nekoliko karakteristika proizvoda ili usluga za koje se zahtijeva registracija žiga mogu slobodno koristiti svi gospodarski subjekti koji nude takve proizvode ili usluge ( 21 ). Pojam općeg interesa na kojemu se temelji članak 3. stavak 1. točka (b) iste direktive [i članak 7. stavak 1. točka (b) Uredbe br. 207/2009] podudara se, naprotiv, s osnovnom funkcijom žiga da potrošaču ili krajnjem korisniku zajamči istovjetnost podrijetla proizvoda ili usluge koje žig označava te mu omogućuje da taj proizvod ili tu uslugu razlikuje od onih drugog podrijetla bez mogućnosti zabune ( 22 ). Relativni razlozi za odbijanje predviđeni člankom 4. stavkom 1. Direktive 2008/95 [kao i člankom 8. stavkom 1. Uredbe br. 207/2009] odnose se pak na pretpostavku nepostojanja novosti znaka zbog vjerojatnosti dovođenja u zabludu s ranijim žigovima. Ako postoji jasna veza tih razloga za odbijanje registracije i funkcije žiga kao oznake podrijetla ( 23 ), oni se prvenstveno odnose na zaštitu pojedinačnih interesa nositelja ranijih žigova koji su u sukobu s traženim znakom, što posebno proizlazi iz činjenice da se oni ispituju samo na temelju prigovora, dok se apsolutni razlozi za odbijanje ispituju po službenoj dužnosti ( 24 ).

29.
S druge strane, iako, kao što to ispravno navodi sud koji je uputio zahtjev, percepcija koju relevantna javnost ima u pogledu znaka ne može ovisiti o razlogu za odbijanje registracije koji se uzima u obzir, gledište s kojeg se promatra ta percepcija mijenja se ovisno o tome je li potrebno ocijeniti opisni karakter znaka ili postojanje vjerojatnosti dovođenja u zabludu između dvaju znakova. Dok se u prvom slučaju pozornost usredotočuje na mentalne procese koji mogu dovesti do uspostavljanja odnosa između znaka i njegovih različitih elemenata i predmetnih proizvoda i/ili usluga, u drugom se slučaju ispitivanje više odnosi na proces pamćenja, prepoznavanja i prisjećanja znaka, kao i na asocijativne mehanizme ( 25 ). Za složene žigove to ispitivanje podrazumijeva ocjenu mogućnosti različitih elemenata znaka da privuku pozornost javnosti i da stvore dojam cjeline znaka i tako utječu na navedene mentalne procese i mehanizme.

30.
Međutim, dva gore navedena gledišta očito nisu potpuno međusobno neovisna. Primjerice, iz ustaljene sudske prakse proizlazi da javnost u pravilu neće smatrati da je opisni element sastavni dio složenog žiga kao razlikovni i dominantan element u ukupnom dojmu koji žig ostavlja ( 26 ). Međutim, ta gledišta ostaju autonomna. Tako, unatoč pravilu na koje sam upravo podsjetio, Opći je sud pojasnio da „slab razlikovni karakter elementa složenog žiga ( 27 ) ne podrazumijeva nužno da on ne može biti dominantan element, s obzirom na to da, posebno zbog svojeg položaja u znaku ili veličine, može privući pozornost potrošača i potrošač ga može upamtiti“ ( 28 ).
3. Doseg presude Strigl i Securvita

31.
Iz obrazloženja presude Strigl i Securvita (C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147) proizlazi da se neprikladnost za registraciju, u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkama (b) i (c) Direktive 2008/95, znaka koji se sastoji od niza slova pripojenog sintagmi mora ocijeniti od slučaja do slučaja, ne na temelju objektivnih i prethodno određenih kriterija, nego prema percepciji koju relevantna javnost ima o međuovisnosti različitih elemenata znaka te o znaku u cjelini. Tako se u točkama 32. i 34. te presude Sud oslanja na niz argumenata koji se temelje na empirijskoj analizi predmetnih znakova radi utvrđivanja postoji li između njihovih različitih elemenata veza koja može utjecati na percepciju relevantne javnosti u pogledu tih znakova kao i na mentalni proces koji dovodi do njihova pamćenja. Navedena presuda stoga ne ostavlja prostora ni za kakav automatizam, nego, naprotiv, upućuje na primjenu pravila percepcije ( 29 ).

32.
Smatram da je u tom smislu potrebno shvatiti i tvrdnju, navedenu u točki 38. te presude, koju je iznio sud koji je uputio zahtjev, prema kojoj „niz slova sastavljen od prvih slova riječi od kojih se sastoji sintagma, za razliku od nje, ima samo akcesornu ulogu“. Naime, ta tvrdnja uopće nije izraz općeg pravila ocjene, nego se njome samo navodi, radi primjene razloga za odbijanje predviđenih člankom 3. stavkom 1. točkama (b) i (c) Direktive 2008/95, da niz slova, čak i ako sam po sebi ima razlikovnu ulogu, može imati opisni karakter kada je uključen u složeni žig u kojem je pripojen glavnom opisnom izrazu i da ga se prepoznaje kao kraticu tog izraza, što je potrebno utvrditi procjenom od slučaja do slučaja.

33.
Osim toga, s obzirom na kontekst u kojem se nalazi, navedenu tvrdnju treba shvatiti na način da se njome isključuje da se, postojanjem veze međuovisnosti opisane u točkama 32. do 35. presude Strigl i Securvita (C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147) između predmetnih nizova slova i sintagmi kojima su pripojeni, razlikovni karakter koji imaju navedeni nizovi zasebno može odražavati na sve predmetne znakove na način da im daje opći razlikovni karakter, unatoč opisnoj prirodi sintagmi. Upućivanje na „akcesoran karakter“ predmetnih nizova stoga ne treba shvatiti kao ocjenu mogućnosti tih sintagmi, kao elemenata složenog žiga, da privuku pozornost relevantne javnosti i da budu uključene u proces pamćenja i prisjećanja znaka.
4. Zaključak o važnosti presude Strigl i Securvita za ishod glavnog postupka

34.
S obzirom na različit činjenični i pravni okvir postupaka u kojima je donesena presuda Strigl i Securvita (C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147) kao i uglavnom empirijski karakter obrazloženja te presude i dosega koji joj valja pripisati, čini se da se utvrđenja iz te presude ne mogu automatski prenijeti na glavni postupak. Stoga će se usporedba suprotstavljenih znakova u ovom predmetu kao i ocjena vjerojatnosti dovođenja u zabludu morati provesti na temelju kriterija koji se obično primjenjuju u tom pogledu te koji će biti ukratko navedeni u nastavku.
C – Kriteriji na temelju kojih treba ocijeniti vjerojatnost dovođenja u zabludu suprotstavljenih žigova u glavnom postupku

35.
Vjerojatnost dovođenja u zabludu poseban je uvjet zaštite koju pruža registrirani žig, osobito zaštite od uporabe znakova koji nisu istovjetni od strane trećih osoba. Sud je taj uvjet odredio kao vjerojatnost da javnost vjeruje da predmetni proizvodi ili usluge potječu od istog poduzetnika ili, u nekim okolnostima, od gospodarski povezanih poduzetnika ( 30 ).

36.
U skladu s uvodnom izjavom 11. Direktive 2008/95, ocjena postojanja takve vjerojatnosti „ovisi o brojnim elementima, a osobito o prepoznavanju žiga na tržištu, povezivanju koje može uzrokovati korišteni ili registrirani znak, stupanj sličnosti između žiga i znaka te između označenih proizvoda i usluga“. Vjerojatnost dovođenja u zabludu stoga treba ocjenjivati uzimajući u obzir sve čimbenike relevantne u predmetnom slučaju ( 31 ).

37.
Kako bi se ocijenio stupanj sličnosti koja postoji između predmetnih žigova, potrebno je utvrditi njihov stupanj vizualne, auditivne kao i koncepcijske sličnosti te u određenim okolnostima procijeniti važnost koju treba pripisati tim različitim elementima uzimajući u obzir kategoriju predmetnih proizvoda ili usluga i uvjete u kojima se oni stavljaju na tržište ( 32 ).

38.
U pogledu vizualne, auditivne i koncepcijske sličnosti između predmetnih znakova treba provesti opću ocjenu u okviru koje odlučujuću ulogu ima percepcija žigova koju ima prosječan potrošač predmetnih proizvoda ili usluga ( 33 ). U tom je pogledu sudska praksa pojasnila da prosječan potrošač obično percipira žig kao cjelinu i ne upušta se u ispitivanje njegovih različitih pojedinosti ( 34 ). Tako se ta opća ocjena mora temeljiti na ukupnom dojmu koji oni ostavljaju, uzimajući osobito u obzir njihove razlikovne i dominantne elemente ( 35 ). Konkretno, Sud je presudio da se ocjena sličnosti dvaju žigova ne smije ograničiti samo na razmatranje isključivo jednog sastavnog dijela složenog žiga te njegovu usporedbu s drugim žigom, nego ju je, nasuprot tomu, potrebno provesti razmatrajući predmetne žigove, uzimajući u obzir svaki žig kao posebnu cjelinu ( 36 ).

39.
Iako u dojmu cjeline koji složeni žig ostavlja u pamćenju relevantne javnosti u određenim okolnostima može prevladavati jedan ili više njegovih sastavnih dijelova, jedino se u slučaju da su svi drugi elementi žiga zanemarivi ocjena sličnosti može provesti samo na temelju dominantnog elementa ( 37 ). U tom je pogledu Sud također pojasnio, počevši od presude Medion (C‑120/04, EU:C:2005:594), koju navodi sud koji je uputio zahtjev, da se element složenog žiga, čak i ako se ne može smatrati dominantnim, mora uzeti u obzir u ocjeni sličnosti tog žiga s ranijim žigom, s obzirom na to da sam po sebi čini raniji žig i zadržava nezavisnu razlikovnu ulogu u složenom žigu. Naime, pod pretpostavkom da zajednički element zadržava nezavisnu razlikovnu ulogu u složenom žigu, ukupan dojam koji ostavlja taj znak može navesti javnost da vjeruje da predmetni proizvodi ili usluge potječu barem od gospodarski povezanih poduzetnika, a u tom slučaju treba uzeti u obzir vjerojatnost dovođenja u zabludu ( 38 ). Sud je također pojasnio da element složenog znaka ne zadržava takvu nezavisnu razlikovnu ulogu ako taj element s jednim ili nekoliko drugih elemenata znaka zajedno čini cjelinu koja ima drukčije značenje u odnosu na značenje tih elemenata zasebno ( 39 ).

40.
Konačno, podsjećam da, u načelu, čak i element koji ima samo slab razlikovni karakter može prevladavati ukupnim dojmom složenog žiga ili imati u tom žigu nezavisnu razlikovnu ulogu u smislu sudske prakse iz presude Medion (C‑120/04, EU:C:2005:594), s obzirom na to da, posebno zbog položaja u znaku ili veličine, može privući pozornost potrošača ili ga potrošač može upamtiti ( 40 ).

41.
Sud koji je uputio zahtjev na temelju gore navedenih načela treba ocijeniti sličnost suprotstavljenih žigova i postojanje eventualne vjerojatnosti dovođenja u zabludu.

42.
Taj je sud posebno dužan analizirati različite sastavne dijelove kasnijeg žiga, njihovu relativnu važnost unutar toga žiga kao i njihova međudjelovanja, kako bi sintezom utvrdio ukupan dojam koji ostavlja taj žig koji relevantna javnost može upamtiti. U svrhu takvog ispitivanja, taj će sud u okolnostima glavnog postupka, u kojem se kasniji žig sastoji od znaka sastavljenog od niza slova koji je jedini verbalni element ranijeg žiga i od sintagme, trebati uzeti u obzir, među ostalim čimbenicima, položaj niza slova i sintagme unutar znaka ( 41 ) kao i duljinu ( 42 ) i eventualni opisni karakter ( 43 ) potonje sintagme, vezu koju relevantna javnost može uspostaviti između niza i sintagme, posebno mogućnost da se niz slova može prepoznati kao akronim sintagme, percepciju veze koja jest ili nije trenutna kao i posljedice takve percepcije na prisjećanje znaka ( 44 ), vrstu predmetnih proizvoda, karakteristike relevantne javnosti i njezin stupanj pozornosti te vrstu odgovarajućeg pamćenja (kratkoročno, srednjoročno ili dugoročno). Jednako tako, sud će, prema potrebi, biti dužan ocijeniti može li okolnost da elementi kasnijeg žiga čine različitu logičnu cjelinu, zbog veza koje relevantna javnost može uspostaviti između niza slova i sintagme, spriječiti da taj niz slova, koji je zajednički element suprotstavljenih žigova, relevantna javnost može na nezavisan način prepoznati i upamtiti i stoga na značajan način pridonijeti stvaranju ukupne slike kasnijeg žiga koju navedena javnost ima u svijesti. U toj ocjeni i u svrhu procjene koncepcijske sličnosti suprotstavljenih žigova, bit će potrebno uzeti u obzir i vjerojatnost da potrošači koji su vidjeli raniji žig nizu slova od kojih se sastoji taj žig mogu pripisati jednako značenje koje ima u kasnijem žigu ( 45 ).

43.
S druge strane, i kao što sam to gore naveo, sud koji je uputio zahtjev nije u okviru navedenog ispitivanja vezan utvrđenjima Suda, u drukčijem pravnom i činjeničnom okviru, u predmetu Strigl i Securvita (C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147).
IV – Zaključak

44.
S obzirom na sva prethodna razmatranja, predlažem Sudu da na pitanje koje je postavio Bundespatentgericht odgovori kako slijedi:
„Članak 4. stavak 1. točku (b) Direktive 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima treba tumačiti na način da, u slučaju istovjetnih ili sličnih proizvoda i usluga, može postojati vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu između dvaju znakova kada se niz slova koji je jedini verbalni element ranijeg znaka nalazi u kasnijem verbalnom znaku i pripojen je opisnoj sintagmi koja se sastoji od riječi čija su početna slova jednaka slovima navedenog niza, tako da ga relevantna javnost prepoznaje kao akronim sintagme kojoj je pripojen. Postojanje vjerojatnosti dovođenja u zabludu treba ocijeniti općenito, uzimajući u obzir sve čimbenike relevantne u ovom slučaju.“
( 1 ) Izvorni jezik: francuski
( 2 ) Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL L 299, str. 25.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 2., str. 149.)
( 3 ) Direktiva Vijeća od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL L 40, str. 1.)
( 4 ) Predmetni proizvodi i usluge odgovaraju sljedećem opisu:
- „tiskarski proizvodi“, obuhvaćeni razredom 16.;
- „Oglašavanje i reklamiranje; vođenje komercijalnih poslova; komercijalna administracija; uredski poslovi; poslovno profesionalno savjetovanje; savjetovanje za organizaciju poslova; savjetovanje za upravljanje poslovima; usluge organiziranja izložbi u komercijalnu svrhu ili u svrhu oglašavanja; odnosi s javnošću“, obuhvaćeni razredom 35.;
- „Obuka; stručno osposobljavanje; razonoda; sportske i kulturne djelatnosti; usluge organiziranja izložbi u kulturne ili obrazovne svrhe; stavljanje na raspolaganje opreme za slobodno vrijeme; sportski klubovi (na njemačkom „Betrieb von Gesundheits‑Klubs“); organiziranje i vođenje seminara; organiziranje i vođenje konferencija, kongresa i simpozija; stavljanje na raspolaganje sportske opreme; iznajmljivanje sportske opreme; gimnastička obuka; organiziranje i vođenje seminara, radionica za osposobljavanje, konferencija, okruglih stolova i tečajeva; savjetovanje o aktivnostima za slobodno vrijeme; organiziranje i vođenje događanja za osposobljavanje i trajno osposobljavanje; usluge informiranja klijenata na liječenju o sportskim i kulturnim aktivnostima; savjetovanje u pogledu liječenja“, obuhvaćeni razredom 41., i
- „Ugostiteljske usluge i usluge smještaja klijenata; rezerviranje i posredovanje u pogledu smještaja klijenata, posebno klijenata na liječenju; umirovljenički domovi za starije osobe, usluge odmorišnih kampova“; obuhvaćeni razredom 43.
( 5 ) Radi se o proizvodima i uslugama koji odgovaraju sljedećem opisu:
- „Papir, karton i proizvodi od tih materijala koji nisu obuhvaćeni drugim razredima; tiskarski proizvodi; materijali za uvezivanje knjiga; fotografije; uredski papir; ljepila (ljepljive tvari) za papirnate proizvode ili za kućanstvo; materijali za umjetnike; kistovi; pisaći strojevi i uredski pribor (osim namještaja); oprema za nastavu i obuku (osim aparata); plastični materijali za ambalažu (koji nisu obuhvaćeni drugim razredima)“, obuhvaćeni razredom 16.;
- „Oglašavanje i reklamiranje; vođenje komercijalnih poslova; komercijalna administracija; uredski poslovi“, obuhvaćeni razredom 31., i
- „Obuka; stručno osposobljavanje; razonoda; sportske i kulturne djelatnosti; objavljivanje i uređivanje novina, časopisa i knjiga; usluge organiziranja izložbi u kulturne ili sportske svrhe ili u svrhe razonode; proizvodnja filmova; iznajmljivanje filmova; iznajmljivanje videokamera, zvučnih snimaka i televizijskih i radijskih uređaja; obrazovanje na daljinu; organiziranje i vođenje konferencija, kongresa i simpozija, mrežno objavljivanje knjiga i časopisa u elektroničkom obliku; razonoda putem radiofonije; organiziranje i vođenje seminara i radionica za osposobljavanje; usluge prevođenja; obrazovanje i obuka; organizacija i vođenje seminara; izrada scenarija; snimanje na videovrpce; organiziranje natjecanja“, obuhvaćeni razredom 41.
( 6 ) Vidjeti točke 25. do 28.
( 7 ) Vidjeti točke 32. i 33.
( 8 ) Mišljenje nezavisnog odvjetnika N. Jääskinena u predmetu Strigl i Securvita (C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147)
( 9 ) Vidjeti točke 37. i 38.
( 10 ) Uredba Vijeća od 26. veljače 2009. o žigu Zajednice (SL L 78, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 1., str. 226.)
( 11 ) Vidjeti presudu Eurohypo/OHIM (C‑304/06 P, EU:C:2008:261, t. 55. i 56. kao i navedenu sudsku praksu).
( 12 ) Vidjeti presude Matratzen Concord (C‑421/04, EU:C:2006:164, t. 24. i navedenu sudsku praksu) i Eurocool Logistik/OHIM (EUROCOOL) (T‑34/00, EU:T:2002:41, t. 38.).
( 13 ) Vidjeti, među ostalim, presudu Procter & Gamble/OHIM (C‑383/99 P, EU:C:2001:461, t. 39.).
( 14 ) Vidjeti, među ostalim, presudu Metso Paper Automation/OHIM (PAPERLAB) (T‑19/04, EU:T:2005:247, t. 25.).
( 15 ) U određenim se slučajevima čak i vrlo blaga veza smatrala dovoljnom, vidjeti osobito presudu Ellos/OHIM (ELLOS) (T‑219/00, EU:T:2002:44).
( 16 ) Vidjeti presude Windsurfing Chiemsee (C‑108/97 i C‑109/97, EU:C:1999:230, t. 31.); Koninklijke KPN Nederland (C‑363/99, EU:C:2004:86, t. 56.) i Agencja Wydawnicza Technopol/OHIM (C‑51/10 P, EU:C:2011:139, t. 50.).
( 17 ) Taj je opis naveden u bilješci 4. ovog mišljenja.
( 18 ) Radi se o „uslugama informiranja klijenata na liječenju o sportskim i kulturnim aktivnostima“, „savjetovanju u pogledu liječenja“, „rezerviranju i posredovanju u pogledu smještaja klijenata, posebno klijenata na liječenju“ i o „umirovljeničkim domovima za starije osobe“ ili o određenim uslugama obuhvaćenima razredom 41. koje se odnose na sport i povratak u formu („sportske i kulturne djelatnosti“; „sportski klubovi“; „stavljanje na raspolaganje sportske opreme“; „iznajmljivanje sportske opreme“; „gimnastička obuka“).
( 19 ) U pogledu ocjene opisnog i razlikovnog karaktera znaka, vidjeti točku 23. ovog mišljenja. U pogledu ocjene vjerojatnosti dovođenja u zabludu, Sud i Opći sud u nekoliko su navrata naglasili da percepcija žigova koju ima prosječan potrošač predmetnih proizvoda ili usluga ima presudnu ulogu u globalnoj procjeni navedene vjerojatnosti. Vidjeti, među ostalim, presudu SABEL (C‑251/95, EU:C:1997:528, t. 23.).
( 20 ) Vidjeti, među ostalim, presude Strigl i Securvita (C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147, t. 34.). Vidjeti u nastavku točku 35. i prateće točke.
( 21 ) Vidjeti presude Windsurfing Chiemsee (C‑108/97 i C‑109/97, EU:C:1999:230, t. 25.); OHIM/Wrigley (C‑191/01 P, EU:C:2003:579, t. 31.); Agencja Wydawnicza Technopol/OHIM (C‑51/10 P, EU:C:2011:139, t. 37. i navedenu sudsku praksu); Strigl i Securvita (C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147, t. 31.) kao i Streamserve/OHIM (STREAMSERVE) (T‑106/00, EU:T:2002:43, t. 36.).
( 22 ) Vidjeti, među ostalim, presudu Eurohypo/OHIM (C‑304/06 P, EU:C:2008:261, t. 56. i navedenu sudsku praksu).
( 23 ) Vidjeti, među ostalim, presudu Canon (C‑39/97, EU:C:1998:442, t. 27.).
( 24 ) Presuda adidas i adidas Benelux (C‑102/07, EU:C:2008:217) dobro prikazuje tu razliku u perspektivi, posebno između apsolutnog razloga, predviđenog člankom 3. stavkom 1. točkom (c) Direktive 2008/95, i relativnog razloga, predviđenog člankom 4. stavkom 1. točkom (b) iste direktive. Nakon što je podsjetio da ocjena vjerojatnosti dovođenja u zabludu ovisi o brojnim čimbenicima, Sud pojašnjava, u točki 30. te presude, da „okolnost da za gospodarske subjekte postoji potreba za raspoloživosti znaka ne može biti sastavni dio tih relevantnih čimbenika“. Naime, Sud nastavlja, „kao što to proizlazi iz teksta članka 5. stavka 1. točke (b) Direktive i prethodno navedene sudske prakse, odgovor na pitanje postoji li opasnost dovođenja u zabludu mora se temeljiti na percepciji javnosti proizvoda na koje se odnosi žig nositelja, s jedne strane, te proizvoda na koje se odnosi znak kojim se koristi treća osoba, s druge strane“.
( 25 ) U pogledu uzimanja u obzir posebno stupnja pozornosti javnosti, vrste proizvoda, mogućnosti izravne usporedbe žigova i stoga načina stavljanja na tržište, vidjeti posebno presudu Lloyd Schuhfabrik Meyer (C‑342/97, EU:C:1999:323, t. 26. i 27.).
( 26 ) Vidjeti, među ostalim, presude Alejandro/OHIM – Anheuser‑Busch (BUDMEN) (T‑129/01, EU:T:2003:184, t. 53.) i New Look/OHIM – Naulover (NLSPORT, NLJEANS, NLACTIVE i NLCollection) (T‑117/03 do T‑119/03 i T‑171/03, EU:T:2004:293, t. 34.).
( 27 ) U tom slučaju radilo se o figurativnom elementu koji se sastojao od crteža kravlje kože, a koji je opisan jer upućuje na predmetne proizvode (mliječne proizvode).
( 28 ) Vidjeti presude AVEX/OHIM – Ahlers (a) (T‑115/02, EU:T:2004:234, t. 20.) i Inex/OHIM – Wiseman (Prikaz kravlje kože) (T‑153/03, EU:T:2006:157, t. 32.).
( 29 ) Vidjeti u tom smislu Sandri, S., „Serie di lettere e serie di parole“, Giurisprudenza comunitaria del marchio e del design, Commento tematico II, 2012., str. 39. do 45.
( 30 ) Vidjeti, među ostalim, presude Lloyd Schuhfabrik Meyer (C‑342/97, EU:C:1999:323, t. 17.), Medion (C‑120/04, EU:C:2005:594, t. 24. i 26.) i adidas i adidas Benelux (C‑102/07, EU:C:2008:217, t. 28.).
( 31 ) Vidjeti presude SABEL (C‑251/95, EU:C:1997:528, t. 22.); Marca Mode (C‑425/98, EU:C:2000:339, t. 40.); Medion (C‑120/04, EU:C:2005:594, t. 27.); adidas i adidas Benelux (C‑102/07, EU:C:2008:217, t. 29.); OHIM/Shaker (C‑334/05 P, EU:C:2007:333, t. 34.) kao i Nestlé/OHIM (C‑193/06 P, EU:C:2007:539, t. 33.).
( 32 ) Presude OHIM/Shaker (C‑334/05 P, EU:C:2007:333, t. 36.) i Ferrero/OHIM (C‑552/09 P, EU:C:2011:177, t. 85.)
( 33 ) Vidjeti, među ostalim, presuduSABEL (C‑251/95, EU:C:1997:528, t. 23.).
( 34 ) Vidjeti, među ostalim, presude SABEL (C‑251/95, EU:C:1997:528, t. 23.); OHIM/Shaker (C‑334/05 P, EU:C:2007:333, t. 35.) i Nestlé/OHIM (C‑193/06 P, EU:C:2007:539, t. 34.).
( 35 ) Vidjeti, među ostalim, presude SABEL (C‑251/95, EU:C:1997:528, t. 23.); Lloyd Schuhfabrik Meyer (C‑342/97, EU:C:1999:323, t. 25.); OHIM/Shaker (C‑334/05 P, EU:C:2007:333, t. 35.) i Aceites del Sur‑Coosur/Koipe (C‑498/07 P, EU:C:2009:503, t. 60.).
( 36 ) Vidjeti, među ostalim, presude OHIM/Shaker (C‑334/05 P, EU:C:2007:333, t. 41.) i Aceites del Sur‑Coosur/Koipe (C‑498/07 P, EU:C:2009:503, t. 61.).
( 37 ) Presude OHIM/Shaker (C‑334/05 P, EU:C:2007:333, t. 41. i 42.) i Nestlé/OHIM (C‑193/06 P, EU:C:2007:539, t. 42. i 43. kao i navedena sudska praksa).
( 38 ) Vidjeti za tu formulaciju rješenje ecoblue/OHIM i Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (C‑23/09 P, EU:C:2010:35, t. 45.). Vidjeti i presudu Medion (C‑120/04, EU:C:2005:594, t. 30. i 36.); rješenje Perfetti Van Melle/OHIM (C‑353/09 P, EU:C:2011:73, t. 36.); moje mišljenje u predmetu Bimbo/OHIM (C‑591/12 P, EU:C:2014:34, t. 24.) kao i presudu Bimbo/OHIM (C‑591/12 P, EU:C:2014:305, t. 24.).
( 39 ) Vidjeti u tom smislu rješenje ecoblue/OHIM i Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (C‑23/09 P, EU:C:2010:35, t. 47.); presudu Becker/Harman International Industries (C‑51/09 P, EU:C:2010:368, t. 37. i 38.) kao i rješenje Perfetti Van Melle/OHIM (C‑353/09 P, EU:C:2011:73, t. 36. i 37.).
( 40 ) Vidjeti u tom smislu presude AVEX/OHIM – Ahlers (a) (T‑115/02, EU:T:2004:234, t. 20.) i Inex/OHIM – Wiseman (Prikaz kravlje kože) (T‑153/03, EU:T:2006:157, t. 32.).
( 41 ) Neovisno o tome što je Sud potvrdio u točki 33. presude Strigl i Securvita (C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147), ne čini mi se da je činjenica da niz slova prethodi sintagmi ili slijedi nakon nje a priori irelevantna, nego, naprotiv, može utjecati na proces konceptualizacije i pamćenja znaka od strane javnosti. U tom pogledu vidjeti i presudu AMS/OHIM – American Medical Systems (AMS Advanced Medical Services) (T‑425/03, EU:T:2007:311, posebno t. 79.).
( 42 ) Vidjeti posebno presudu Klein Trademark Trust/OHIM – Zafra Marroquineros (CK CREACIONES KENNYA) (T‑185/07, EU:T:2009:147, t. 42.).
( 43 ) Vidjeti presudu AMS/OHIM – American Medical Systems (AMS Advanced Medical Services) (T‑425/03, EU:T:2007:311, t. 81.).
( 44 ) Vidjeti, što se tiče fonetskog aspekta žiga, presudu AMS/OHIM – American Medical Systems (AMS Advanced Medical Services) (T‑425/03, EU:T:2007:311, t. 84.). Vidjeti i presudu Klein Trademark Trust/OHIM – Zafra Marroquineros (CK CREACIONES KENNYA) (T‑185/07, EU:T:2009:147, t. 44. i 45.).
( 45 ) Vidjeti presudu AMS/OHIM – American Medical Systems (AMS Advanced Medical Services) (T‑425/03, EU:T:2007:311, t. 86.).

Full & Egal Universal Law Academy